Logo



Omeragic on the web

Opcenito o hardware-u


Racunar kao cjelina jeste ustvari jedan kompleksan uredjaj sastavljen od nekoliko podsistema ili jedinica koje svaka za sebe obavljaju odredjenu funkciju te sve skupa odrade jedan zadatak ili zadacu. Sve periferne jedinice su bilo zicno bilo bezzicno povezane na cijeli sistem ili sistemsku jedinicu a software je taj koji sve to skupa objedinjuje u jednu cjelinu koja moze obaviti odredjenu zadacu. Skola racunara A L O M E - DC ce prvenstveno pisati i pricati o Software racunara jer upravo to smatramo kljucnim za korisnika ili veliku vecinu korisnika. Pisacemo i pricati o hardwareu upravo onoliko koliko smatramo da bi vecina korisnika trebala znati kako bi bolje razumijela o cemu se zapravo radi i kako to sve skupa funkcionise u principu. Nase pisanje i pricanje o Hardware-u svesti cemo na razinu upoznavanja sa pojedinim sklopovima bez pretenzija da ulazimo dublje u tehnicke karakteristike ili tehnicka objasnjenja, ali ne bjezimo ni od toga.

Ubrzani razvoj novih tehnologija a posebno u sferi informatike mjenja opstu sliku i potrebu za racunarom kao sredstvom za pretrazivanje interneta ili za komunikaciju makar onu na kakvu smo naucili sve ove godine. Klasicni racunar je dobio zamjenu u prenosnim racunarima te mobilnim uredjajima kao tablet i mobilni telefon jer su danas i ti uredjaji opremljeni aplikacijama i pokrivaju sve nase potrebe za pretrazivanjem recimo interneta ili za komunikacije.

Skola racunara ce se razvijati i pratiti najnovije u bransi racunara i informatike uopce. Budite s nama.



Djelovi racunara


Djelovi
    • Monitora ili ekrana,
    • Modema ili ADSL modema,
    • Sistemske jedinice,
    • Misa,
    • Multimedije,
    • Pisaca,
    • Tipkovnice ili tastature.

Monitor

Monitor kao izlazna komponenta racunara obezbjedjuje graficki prikaz onoga sto smo uradili ali i graficki interfejs izmedju nas kao korisnika i sistema.

Imamo vise vrsta monitora danas u upotrebi i to:

    • Monitor sa katodnom cijevi ili tzv CRT monitor, zatim
    • Monitor LCD ili monitor cija slika se ispisuje na osnovu tecnih kristala. Po tome je i dobio ime LCD / Light Crystal Display.
    • Monitor LED ili OLED je najnovija tehnika bazirana na led diodi kao osnovnoj celiji monitora.

Sistem

Sistemska jedinica racunara sadrzi sve komponente za obradu podataka ali i komponente za unos kao CD ili DVD player ili disketnu jedinicu. Vise o sistemskoj jedinici i komponentama u nasoj drugoj lekciji gdje pisemo samo o komponentama sistemske jedinice.

Na sistemsku jedinicu se kopcaju sve periferne komponente kao pisac, skener, mis, tipkovnica itd.


Mis

Mis je naprava za navodjenje i upravljanje racunarom. Sluzi nam da ostvarimo kontakt izmedju grafickog interfejsa racunara i nas kao korisnika.

Ima ih vise vrsta u odnosu na namjenu ali i cisto konstrukcijski. Prijasnje miseve sa kuglicom zamjenjuju misevi sa laserskim citacem a kad se radi o interfejsu umjesto tzv PS2 interfejsa sve je prisutniji noviji USB interfejs.


Tastatura

Tipkovnica je naprava za unos podataka ali i kontrolu cijelog sistema.


Multimedija

Multimedija racunara jeste sklop za produkciju audio signala. Radi se uglavnom o aktivnoj multimediji sto ce reci da je opremljena i sa pojacalom signala. Ima ih vise vrsta kako po izvedbi tako po jacini i kakvoci sto uglavnom pokazuje cijena.

U poslednje vrijeme se sve cesce klasicna multimedija zamjenjuje ekranima LCD koji su opremljeni i internim zvucnicima sto je u principu dovoljno za osnovne potrebe.


Pisac

Pisac smo svrstali u osnovne komponente racunara stoga sto je zaista neophodan.

Imamo uglavnom dvije vrste pisaca i to laserski i pisace sa mastilom. Pisaci sa mastilom su radi cijene mastila uglavnom postali preskupi za odrzavanje i sve cesce se zamijenjuju laserskim pisacima. Laserski pisaci koriste prah umjesto mastila sto je velika prednost i kad se radi o cijeni ali i nacinu koristenja.

Prilikom neredovnog koristenja mastilo se naime spece ili stvrdne i u tom slucajucijeli pisac mozemo baciti sto nije slucaj sa prahom.


Tastatura racunara


Tastatura ili tangentura racunara, ovisi kako je ko naziva jeste sklop za unos podataka u racunar. Postoje naime sklopovi u racunaru koji sluze samo za unos podataka sto je tastatura i mis naprimjer ali i sklopovi koji sluze samo za iznos / Output kao sto je naprimjer monitor ili pisac racunara,. Ima i sklopova koji imaju obostranu funkciju kao zvucna kartica ili pojedine vrste grafickih kartica. Sve navedene komponente racunara kontrolise BIOS / Basic Input Output System racunara.



Tangentura

Tastatura se ustvari sastoji iz nekoliko odvojenih cjelina. Kako se na slici vidi imamo sledece cjeline:

    • Kontrolne tipke,
    • Funkcijske tipke,
    • Tipke za unos,
    • Tipke za navodjenje,
    • Numericke tipke i
    • Lampice za indikaciju.

Kontrolne tipke ili tangenti se koriste svaka za sebe ili u kombinaciji sa drugim tipkama da bi izvrsili odredjene naredbe. Najvise se koriste Ctrl, Alt, Esc i Windows tipka.


Funkcijske tipke se koriste za izvrsavanje specijalnih zadataka ili naredbi. Koje naredbe ce se izvrsiti ovisi i razlika je od programa do programa. Njima kontrolisemo i pristup BIOS-u, nacin bootanja racunara i mnogo drugog.

Tipke za unos podataka sluze za unos slova, brojeva, simbola i ostalog i sluze uglavnom kao i kod obicke pisace masine.

Tipke za navodjenje sluze za navigaciju u dokumentu te web stranica ali i za editiranje teksta. To su Ins, Delete, Home, End, PGUP, PGDN.

Numericke tipke sluze za unos cifri i znakova. Raspored odgovara rasporedu obicnog kalkulatora i tako su tipke grupisane.


Unos teksta:

Skift Koristi se u kombinaciji sa nekom drugom tipkom za unos Velikih slova i znakova.
Caps Lock Koristi se kao i Skift ali za unos velikih slova u duzem nizu.
Tabb Koristi se kako bi kursor premjestili vise mjesta naprijed ili tabbanje u jednom formularu, mjenjanje tekt rute.
Retur Koristi se za vertikalni razmak ili novi red u dokumentu.
Blanksteg Koristi se za razmak u dokumentu.
Backsteg Koristi se da se obrise znak prije kursora.

Kontrolne tipke:

Windows tipka Otvara start meny.
Alt + Tabb Premjesta fokus sa prozora na prozor ili seli sa prozora na prozor.
Alt + F4 Zatvara prozor koji je aktivan ili zatvara aktivni program.
Ctrl + S Spara aktivan dokument ili aktivni fajl, funkcionise u vecini programa.
Ctrl + C Kopira markirani objekat ili tekst u dokumentu.
Ctrl + X Isjeca markirani objekat ili markirani dio teksta.
Ctrl + V Zalijepi isjeceni ili kopirani objekat ili dio teksta.
Ctrl + Z Tipka kojom se mozemo predomisliti ili pokajati te povratiti ili opozvati poslednju naredbu.
Ctrl + A Tipka kojom markiramo sve objekte u jednom prozoru ili cijeli teks u jednom dokumentu.
F1 Pokaze help u programu u kouemu se trenutno nalazimo.
ESC Prekini izvrsenje neke komande ili trenutne aktivnosti.

Tipke za navigaciju:

Home Pomjera kursor na pocetak reda ili pocetak Web stranice.
End Pomjera kursor na kraj reda ili na dno Web stranice.
Ctrl + Home Pomjera kursor na pocetak dokumenta.
Ctrl + End Pomjera kursor na kraj dokumenta.
Page Up Pomjera kursor za jedan prozor naprijed.
Page Down Pomjera kursor za jedan prozor nazad.
Delete Brise znak iza kursora ili izbaciva u korpu za otpatke markirani objekt ili ffajl.
Insert Aktivira takozvano Insert stanje. Ako je insert stanje aktivno mozemo tada ukucati neko slovo ili znak izmedju vec upisanim a ako ne onda insertovanjem novog znaka brisemo postojeci iza kursora.

Memorija racunara


Memorija

Memorija je sklopovlje za pamcenje podataka, sastavljena od mnostva lokacija u koje se pohranjuje odredeni broj bit-a. Element memorije koji pamti podatak od jednog bit-a naziva se memorijski element ili memorijska celija.

Pristup svakoj memorijskoj celiji izravan je od strane mikroprocesora te se takva memorija naziva RAM (Random Access Memory - memorija s izravnim pristupom) i u njima se obavlja citanje i upisivanje podataka.

Prvobitno su se memorije izradivale uglavnom od magnetskih jezgrica, malih prstenova velicine desetinke milimetra, koje su podatak pamtile na osnovu smjera magnetiziranosti prstena. Danasnja poluvodicka tehnologija u potpunosti je potisnula ovakve vrste memorije.

U poluvodickoj tehnologiji razvijeno je vise vrsta memorije, koja se po funkciji i tehnologiji izrade dijeli na:

RAM - sluzi za upis i citanje tekucih podataka i programa i moze se vrlo lako i brzo mijenjati njen sadrzaj. Sadrzaj se gubi (zaboravlja) pri prestanku napajanja racunala. Cesto se oznacavaju s R/W (read/write -
cita/pise). Izraduju se kao staticke (SRAM) i dinamicke (DRAM).

ROM - omogucavaju samo citanje vec tvornicki upisanih podataka. Kako nakon izrade promjene sadrzaja vise nisu moguce, te zahtijevaju bezprijekorno ucitane sadrzaje, vrlo su skupe i koriste se samo u masovnoj proizvodnji. Obicno sadrze ASCII kod i instrukcije nekog JEZICKOG PROCESORA ili program koji omogucava upis OPERATIVNOG SUSTAVA u RAM po ukljucivanju
racunala - BOOTSTRAP program. Postoje izvedbe racunala kojima je cijeli ili dio operativnog sustava upisan u ROM. Velicina iznosi od nekoliko KB do vise stotinjaka KB.

PROM - su memorije slicne ROM-u. Razlika je u tome sto se njihov sadrzaj ne formira tijekom tehnoloskog postupka izrade, vec se to radi pomocu posebnog uredaja - punioca. Jednom upisani sadrzaj ne moze se vise mijenjati ni brisati. Tehnoloski se izvode prekidanjem veza u memoriji taljenjem ili elektro-kemijskim postupkom.

EPROM - su trajne memorije koje se mogu vise puta puniti i brisati. Punjenje se vrsi u za tu svrhu
izradenim uredajima a brisanje pomocu izlaganja ultraljubicastom ili rendgenskom zracenju. Dakle,
njihov sadrzaj moze se REPROGRAMIRATI. Vrlo su rasireni za izradu BIOS-a racunala.

EEROM - imaju ista svojstva kao eprom, ali je brisanje elektricnim putem. Koriste se za upis promjenjivih
postavki sustava kao datum, vrijeme, vrstu diska i diskete i drugo.

EAROM - sadrzaj im se mijenja elektricnim putem, ali se reprogramiranje moze izvrsiti samo dijelomicno.
Proces reprogramiranja traje dosta dugo.

FLASHROM - memorije koje se mogu reprogramirati za to posebno napisanim programom. Danas se vrlo cesto koriste kako bi se omogucilo da se u uredaje ugradi poboljsana verzija programske
potpore npr. za BIOS, modeme i slicno.

Dakle, radna memorija racunala dijeli se u dvije osnovne grupe: ROM i RAM (slika 3.10). Po velicini ROM je podosta manji od RAM i nije raspoloziv korisniku vec samo sustavu, te se u prikazu velicine memorije podataka ROM-a obicno ne navodi.


USB kao instalacioni boot disk


USB

Ocistili smo particiju, formatirali je, napravili je aktivnom i dodijelili joj oznaku.

Sledeci korak je da na istu kopiramo boot fajlove. To cemo uraditi ako ubacimo jednu DVD plocicu sa Windowsom Vistom ili Win 7 u nas DVD player. U DOS-promptu kojega jos imamo otvorenog predjemo na DVD player ili nas DVD disk sa Windowsom.

Popnemo se na direktorij pod nazivom boot komandom npr: F: cd boot. U direktoriju boot naci cemo alat bootsect kojega cemo koristiti kako bi kopirali sistemske fajlove komandom bootsect /nt60 E: ili onaj naziv za disk koji ima nas USB disk d:, e:, f: ili neki drugi a naziv smo vidjeli kad smo upisivali komandu assign.

Kad se sistemski fajlovi kopiraju ostalo nam je samo da sve sto se nalazi na windows DVD disku kopiramo ravno u root USB memorije.

Ubacimo potom USB memoriju u racunar kojega hocemo instalisati ili reinstalisati i pokrenemo racunar.

Instalacija starta sama od sebe a nase je da se zavalimo u fotelju te sacekamo da racunar restarta. Prilikom restarta racunara izvadimo nas USB disk kako bi racunar startao sa vlastitog diska.


To top

© Copyright 2018 - All Rights Reserved - Powered by Alome DC